English (United Kingdom)
You are here: Home » Vijesti » Izgubljeni ilirski grad Sunca
Petak, 20 Lis 2017
Izgubljeni ilirski grad Sunca Ispis E-mail


IZGUBLJENI ILIRSKI GRAD SUNCA I MISTERIOZNI DREVNI ZIDOVI OTKRIVENI KOD MOSTARA/ Near Mostar discovered lost Illyrian city and mysterious ancient walls
U CARSTVU DIVLJIH KONJA NA BRDU BRISTOVAČA IZNAD CIMA KRIJE SE IZGUBLJENI DREVNI GRAD S KAMENIM BEDEMIMA;  


Područje Mostara - prostor brojnih neistraženih arheoloških čuda

Iako je posve jasno da prostor grada Mostara i njegove okolice danas predstavlja najgušće naseljeni dio Hercegovine, paradoksalno tome, šira okolica Mostara predstavlja ustvari danas jedno od najneistraženijih arheoloških područja ne samo u Hercegovini već i u čitavoj zemlji. Kao prvi jasan i nedvojben pokazatelj toga jest Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, knjiga na koju se pozivaju svi arheolozi u BiH, gdje se samo malo boljom komparacijom kristalno jasno uočljivih prapovijesno-antičkih građevina na satelitskim i orto-foto snimcima oko Mostara i 'svih' onih koji su opisani, tj.registrirani unutar ove knjige, vrlo brzo može zaključiti kako je i više od 'pola toga' ustvari totalna nepoznanica, jer nema niti jednog slova o tome u ovoj knjizi. Odnosno, više od polovice sveukupnog broja prapovijesnih gradina i gomila šireg područja Mostara uopće nije registrirana kao arheološki lokalitet ili nalazište unutar Arheološkog leksikona BiH, pri čemu isto tako dosada nigdje u javnim medijima ili objavljenim radovima nije bilo podrobnijih, pa i nikakvih opisa ovih, po svemu sudeći, vrlo misterioznih arheoloških lokaliteta. Pa tako bi npr.opisivanje cjelokupnih karakteristika svih ovih prapovijesnih gradina i gomila, te gradinskih prostora s šireg mostarskog područja, koje su potpuno nepoznate, a koje je autor ovog bloga obilazio ili stekao uvid u njih, bez sumnje uzelo formu jedne jako debele knjige. Kao važna, a i svojevrsna primamljivo-atraktivna činjenica vezana za ove neistražene i nepoznate arheološke lokalitete, jest to da oko Mostara postoje pojedine prapovijesne odnosno ilirske gradine koje imaju monumentalne megalitske zidine, načinjene od vrlo velikih isklesanih kamenih blokova koji su tzv.ciklop metodi pažljivo složeni u gradinske bedeme tzv.megalitske ili kiklopske zidine. Osim toga, već je ranije prezentirano, postojanje, upravo neposredno kod Mostara, ogromnih kamenih ilirskih 'gomila' koje ustvari nisu gomile već izvorne fino ozidane piramidalne građevine stepenastog oblika ili stepenaste piramide. Nadalje, također kao vrlo atraktivne i dosada potpuno misteriozne, prave pravcate megalitske spomenike neizostavno je spomenuti brojne lokalitete sa stećcima, negdje sa više a negdje sa manje stećaka, no upravo gdje poseban monumentalno-atraktivni izgled nosi nekolicina lokaliteta gdje se na piramidolikim prapovijesnim gomilama ili tumulusima nalazi jedan ili više stećaka. Ovakvi, pomalo začuđujući lokaliteti, no relativno brojni, možda idu u prilog sve više izraženijim tezama da stećci svoje pravo porijeklo imaju, ne u srednjem vijeku, već puno dublje u starosti točnije u prapovijesnom periodu. Svih ovakvih mističnih arheoloških lokacija ima prilično dosta uokolo Mostara, od kojih je samo mali, jako mali dio registriran i opisan u Arheološkom leksikonu BiH. Ipak, najmisterioznija mjesta odnose se nesumnjivo na prapovijesne lokalitete s ostacima gradina, ili kao što sama ova riječ kaže - starih gradova. Među svim takvima, prije nekoliko dana od strane autora razotkrivena je jedna, ustvari više prapovijesnih gradina koje se, skupa sa brojnim kamenim tumulusima, ostacima prapovijesnih kuća, kao i ostacima kamenih bedema, nalaze na visokom zaravnjenom brdu Bristovača sjeverozapadnije od mostarskog naselja Cim. Nakon malo boljeg promatranja prostornog razmještaja ovih misterioznih građevina, a posebice nakon direktnih terenskih obilazaka, postaje gotovo kristalno jasno kako se ovdje, neposredno iznad Mostara, nalazi jedan ogroman prapovijesni kompleks kamenih građevina, koji se slobodno može nazvati pravim izgubljenim ilirskim gradom. Te kao vrlo zanimljivi i dodatni čar misterioznosti ovog područja jest činjenica da se danas brdovitim krševitim površinama s ovim prapovijesnim kamenim građevinama kreću krda prelijepih divljih konja koi predstavljaju ustvari jedine današnje prave 'stanovnike' ovog područja.  

b3
b3 b3
bristovaca-goog...
bristovaca-google-0-uvodna bristovaca-google-0-uvodna
bristovaca-goog...
bristovaca-google1a bristovaca-google1a
bristovaca-goog...
bristovaca-google4 bristovaca-google4
bristovaca-goog...
bristovaca-google5 bristovaca-google5
bristovaca-orto...
bristovaca-ortofoto1a bristovaca-ortofoto1a
b5
b5 b5
bristovaca-goog...
bristovaca-google2 bristovaca-google2


Zagonetni istočni dugi kameni bedem - antičko-ilirski podzid ili misteriozna cesta?

Prvi, a možda i najupečatljiviji graditeljski ostatak u okviru čitavog ovog ilirskog grada, predstavlja jedan, uistinu nevjerojatan pa i monumentalan graditeljski povijesni spomenik - ogroman, dugi kameni-megalitski bedem koji se nalazi na strmoj istočnoj padini brijega Bristovača neposredno iznad jednog neprohodnog i strmog kanjona nasuprot cesti Mostar - Goranci. Iako se ovaj impresivni drevni zid nalazi gotovo neposredno iznad Mostara i u blizini relativno prometne ceste, o njemu nigdje dosada nije bilo riječi, pa se ova vrijedna povijesna građevina po prvi puta ekskluzivno prezentira na ovom portalu. Naime, glavni uzrok ogromne tajanstvenosti ovog monumenta, jest sami njegov prostorno-reljefni položaj, pri čemu se on vožnjom cestom Mostar-Goranci uopće ne može zamijetiti, jedino u slučaju zaustavljanja vozila i dolaska do samog ruba ceste prema kanjonu, kao i činjenica da je od iste ove ceste do ostataka drevnog kamenog zida pješke gotovo nemoguće doći jer je kanjon između asfaltne ceste i drevnog zida gotovo fizički nepremostiv. Upravo ovu zadnju činjenicu autor ovog teksta je i sam iskusio, pri čemu je se uz najmaksimalnije fizičke napore s korištenjem planinarsko-alpinističkih penjačkih metoda 'jedva nekako' uspjelo popeti na drugu stranu kanjona na kojoj je drevni zid. Dolaskom do samog zida, na veliko iznenađenje uvidjelo se da je on napravljen iz nekih zagonetnih razloga. U prvi mah, i tijekom prethodnih autorovih uvida u ovaj zid, sami njegov izgled 'na prvi pogled' prilično je asocirao na nekakav oblik trase stare, ili drevne ceste. No, dolaskom na samo lice mjesta, te obilaskom i pregledom čitavog zida i njegove okolice, jasno se uvidjelo da nije riječ o trasi nikakve ceste, već o jednom drevnom podzidu, ili bedemu. Naime, iako će možda i neki pomisliti da je riječ o ostacima nekakve ceste, da se ne radi o tome pokazuju neki očiti elementi vidljivi samo dolaskom na lice mjesta. Prvi takav element jest to da ova kamena građevina - tj.bedem na svom južnom kraju doslovno 'započinje' iz strme krševite padine brda gdje od ovog njegovog početka nema nikakve vidljive trase, ili bilo kakvog nastavka staze, čak i najuže pješačke tzv.kozje staze, jer jednostavno od i okolo početka zidane konstrukcije ovog podzida ne postoje nikakvi vidljivi ostaci bilo kakve, pa i životinjske staze. Nadalje, drugi također očiti element jest sama poprečna širina, koja je ponegdje širine do 2, 2ipol metra, a na brojnim uzdužnim sekcijama nije veća niti od jednog metra, pri čemu posebice treba napomenuti da ni u jednom uzdužnom dijelu nema vidljivog traga drugog, unutrašnjeg lica, što jasno ukazuje na izvornu formu podzida. Među ostalim uočljivim elementima, također vrlo indikativan element koji ukazuje na drevno, antičko ili ilirsko porijeklo ovog podzida jest sama arhitekturalna osobitost kamenih blokova i načina njihovog slaganja u zidu. Naime, dolaskom na lice mjesta, na gotovo svim dijelovima ovog dugog zida, s njegove vanjske strane jasno se daju zamijetiti bunjasti i posebice poligonalni, s jedne, vanjske, strane oklesani kameni blokovi koji su u tzv.ciklop metodu međusobno uglavljeni u zidu. Upravo točno isti ovakav arhitekturalni stil, autor je pronašao i razotkrio na brojnim drugim antičkim, rimsko-ilirskim i prapovijesnim bedemima, podzidovima te antičkim cestama. U slučaju usporedbe sa austrijskim ostacima cesta i drugih građevina izgrađenih tijekom austrougarske vladavine, temeljem brojnih izravnih autorovih obilazaka i uvida mnogih austrijskih građevina oko Mostara, razlika između njihovih cesta i zidova u odnosu na ovaj drevni kameni podzid na Bristovači je posve očita i najviše se ispoljava u činjenici da austrijske ceste (npr.iznad Mostara na brdu Orlovac kod Razlomišta, iznad Miljkovića ..) kao i austrijski bunkeri koji su napravljeni na ili uz ilirske gomile i gradine, su vidljivo građeni od jako dobro oklesanih kvadratičnih i kockastih relativno manjih komada kamena, koji su na pojedinim mjestima povezivani i malterom. Dakle, ovaj misteriozni kameni bedem, ili podzid najvjerojatnije predstavlja drevni antički - ilirski zid koji je napravljen kao granični zid prapovijesnog naseobinskog rastera tj.grada na istočnoj strani. A još veću vjerojatnost tome, vrlo jasno pokazuje naknadno otkrivena činjenica da su nedvojbeni prapovijesni bedemi centralnog gradinskog-akropolskog prostora, kao i oni na sjevernom rubu, izgađeni u gotovo identičnoj zidarskoj tehnici s identično oklesanim poligonalnim kamenim blokovima s vanjskih strana, pri čemu je u sredini ubačen sitniji materijal. Ipak ostaje jedna velika i misteriozna zagonetka zbog čega je točno ovaj istočni podzid napravljen na točno ovakvom nepristupačnom terenu, u točno ovakvoj dužini na način da počinje 'ni iz čega' i završava na 'ničemu' odnosno - sjeverni kraj mu doslovno u potpunosti završava na rubu kanjona odakle se niti u jednom pravcu ne nazire nikakav nastavak niti zidanja, niti bilo kakve hodne staze. Da li je možda u drevno prapovijesno vrijeme postojao na tom dijelu nekakav antički drveni most preko uskog ždrijela kanjona koje je točno iza ovog kraja zida, ostaje zagonetno pitanje. Sve u svemu, ovaj impresivni dugi megalitski kameni zid predstavlja nesumnjivo jedno novo mostarsko arheološko čudo, jedan graditeljski povijesni spomenik koji kao takav nepobitno predstavlja iznimno vrijednu kulturno-povijesnu baštinu grada Mostara.

'Mostarski Stonehenge' na sjevernom rubu drevnog ilirskog grada

Iako već prethodno opisani drevni kameni zid na strmim obroncima Bristovače predstavlja sam po sebi ogromnu arheološku vrijednost, da ustvari čitav širi prostor brijega Bristovača sadrži brojna druga, totalno nepoznata i neistražena arheološka nalazišta, pokazuje i razotkriveni kružni uzdignuti plato koji na svojim rubovima sadrži namjerno postavljene u krug ogromne kamene blokove ili megalite. Osim što jasno vidljivo postavljeni megaliti u krug omeđuju ovaj centralni dio platoa, gledajući sa izvanjske strane rubove vidljivo je i to da je ustvari čitav plato podzidan velikim megalitskim blokovima. Naknadnim promatranjem karakteristika postavljenih kamenih blokova, gdje je jedan poseban blok na istočnoj strani uspravljen poput stupa, s ostalim blokovima koji su očigledno svrsishodno postavljeni u krug na točno određenim pozicijama, kao i samu činjenicu prostornog položaja ovog platoa koji se nalazi na uzdignutoj poziciji odakle se savršeno dobro vidi daleki horizont u istočnim smjerovima, vrlo vjerojatan zaključak jest to da je ovdje riječ o jednom prapovijesnom ilirskom kultnom mjestu, njihovoj zvjezdarnici, opservatoriju odnosno mjestu na kojem su uz pomoć postavljenih kamenih blokova pratili i kontrolirali najvažnije datume izlazećeg sunca, zimski i ljetni suncostaj, ravnodnevnice, kao i izlaženje mjeseca, ali isto tako i pojedine zvijezde ili sazviježđa. Kratko rečeno ovaj vrlo zanimljivi i očigledno drevni, prapovijesni lokalitet možemo prozvati svojevrsnim 'Mostarskim Stonehenge-om'. Također je bitno napomenuti kako je autorovim obilaskom neposredne okolice ovog platoa podzidanog i omeđenog megalitima, detektirano pružanje tipičnih prapovijesnih megalitskih bedema, koji na mnogim mjestima sadrže velike bunjaste i poligonalne klesane kamene blokove. Sagledavajući sveukupne zamijećene osobine, jasno se može zaključiti da je ovaj plato i njegova šira okolica ustvari jedan integralni, krajnji sjeverni, dio velikog prapovijesnog grada koji se prostirao na čitavom brdu Bristovača. Upravo je nedvojbeno pokazano na brojnim prapovijesnim lokalitetima megalitskog karaktera, uključujući famozni Stonehenge, zatim egipatske piramide, ogromni tumul Newgrange, Kokino u Makedoniji, Perperikon u Bugarskoj, i brojni drugi, da je jedna od najbitnijih svrha njihovog građenja bila astronomskog, odnosno arheo-astronomskog karaktera s ciljem praćenja nebeskih pojava, kretanja sunca, mjeseca i zvijezda. No, nažalost, na ovim našim prostorima, u domaćoj arheologiji, i kod domaćih arheologa - vlada još uvijek ogromna ograničenost u pogledu znanja o arheoastronomiji, astronomiji općenito, kao i o drugim znan.disciplinama poput geologije i geomorfologije, koje su jako povezane s prapovijesnim građevinama na prostoru dinarskog krša. Iz tog razloga većina domaćih arheologa još uvijek ne prepoznaje izuzetno bitne arheoastronomske i geološke osobitosti koje su prisutne na skoro svakom drugom prapovijesnom gradinskom lokalitetu Istre, Hercegovine i Dalmacije, te je stoga u znanstvenoj arheološkoj literaturi na ovim prostorima gotovo nemoguće pronaći neki arheološki znanstveni rad koji detaljnije opisuje arheoastronomske, geološke, geomorfološke i slične karakteristike prapovijesnih lokaliteta.

Kamenim bedemima omeđeni glavni dio prapovijesnog grada - pravi izgubljeni ilirski grad sunca u carstvu divljih konja

Glavni središnji dio cjelokupnog prostora ovog drevnog grada smješten je na gornjem, zapadnom dijelu brijega Bristovača, pri čemu je ovaj prostor u formi prave odnosno tipične prapovijesne gradine jer je u potpunosti okružen jednim vrlo dugim prstenasto-ovalnim suhozidnim bedemom. Ovaj bedemom omeđeni prostor nesumnjivo predstavlja glavni dio čitavog gradinskog kompleksa tj.tzv.akropolu. Iako, ovaj dio nema tipični akropolski geomorfološki smještaj na vrhu koji je sa svih strana okružen nagnutim padinama, on je ipak izgrađen na pažljivo odabranom, povišenom položaju odakle se pruža izvanredan pogled prema nižem području na istočnim i južnim stranama. Sa njegove zapadne strane prostire se uspon i strma padina planine Jastrebinka, što je samim time predstavljalo izvanrednu prirodnu zaštitu s te strane jer je u slučaju dolaska osvajača iz tog smjera bilo potrebno osvajačima uspeti se i preći čitav ogroman brdsko-planinski prostor od druge jugozapadne strane. A prirodni strmi pad u pravcu istoka i današnjeg grada Mostara, tj.prema dolini r.Neretve predstavljao je također izvanrednu prirodnu neosvojivu zaštitu ovog drevnog grada jer od njega pa do same mostarske udoline teren se strmo obrušava gotovo 500 i više metara. Jedina, relativno najnezaštićenija strana grada bila je sa sjevernih strana od smjera današnjih sela Sovići i Goranci, no, kad se ovaj na prvi pogled 'lakše prohodniji' dio terena prođe pješke kao što je to autor uradio, postaje kristalno jasno da je i s ove sjeverne strane izuzetno teško doprijeti do zidina grada jer se na ovoj sjevernoj strani nalazi nekoliko poprečnih draga i kanjona koje je gotovo nemoguće fizički prijeći, iako npr.na satelitskim snimcima to ne izgleda tako. Sami centralni akropolski prostor s prstenastim bedemom ima oblik izduženog na rubovima povijenog pentagrama, s najvećom dužinom preko 150,160 metara, te širinom između 100 i 120 metara. Obilaskom čitavog bedema, uvidjele su se neke impresivne karakteristike, s obzirom da je gotovo sigurno riječ o drevnom gradu ili gradini koja potječe još iz brončanog doba. Pa se tako jasno zamijećuje da se ovdje nalazi prapovijesni suhozidni bedem izgrađen u jasna dva lica pri čemu su i s unutarnje i s vanjske strane postavljeni megalitski bunjasto-poligonalni kameni blokovi koji su ponegdje i ljepše isklesani. Nadalje, jasno se zapaža kako je širina ovog megalitskog suhozida najmanje 1,5 m do 2 i više m, što također jasno upućuje na odlike tipičnih prapovijesnih gradinskih bedema kakve su gradili Iliri. Visina bedema s obzirom na njegovu dužinu nije svugdje ista, jer se on u većini svoje dužine prilično obrušio i osuo usljed dugotrajnosti i proteklog vremena dužeg od 2500 a vjerojatno i 3000 godina od njegove izgradnje. No, ipak se na pojedinim mjestima vrlo dobro očuvala njegova izvorna kontura, odnosno ostala su čak i nakon više tisuća godina i dan danas očuvana dva vanjska lica zida, do visine i preko 1,5 m, sa vješto postavljenim i isklesanim ogromnim blokovima kamena. Daljnjim obilaskom unutarnjeg prostora ovog centralnog akropolskog dijela unutar bedema pronađeni su vrlo zanimljivi i relativno brojni suhozidni ostaci drevnih prapovijesnih nastambi ili ilirskih kuća, kao i drugih zagonetnih zidanih struktura, ozidanih dijelova, te mnogih manjih gomilama sličnih ljudski načinjenih kamenih struktura. Nadalje, jasno se zamijećuje kako su ove brojne ilirske kuće koje su načinjene od kružnih, ovalnih te rijeđe od četvrtastih bočnih kamenih zidova, danas prilično obrušene, te jako jako zarasle u trnovito-grmovitu vegetaciju i neprohodne šumarke, ali isto tako su prilično ukopane tj.zatrpane nataloženim slojevima zemlje i kameno-zemljanog materijala što pokazuje jedan potencijal da bi se detaljnijim i pomnijim arheološkim iskapanjem do izvornog baznog nivoa na ovom dijelu prapovijesnog grada razotkrio čitav naseobinski raster s prapovijesnim kućama, zidovima, stazama, te mnogim drugim kamenim građevinama. Neposredno istočnije izvan bedema ovog centralnog dijela na nešto nižim padinskim dijelovima nalaze se mnogobrojne kamene gomile ili tumulusi, među kojima ima onih uistinu vrlo velikih dimenzija. Na većini njih mogu se i dan danas zamijetiti izvorne zidane strukture i ostaci polukružno-četvrtastih malih utvrdica na vrhovima i bočnim dijelovima gomila, ali isto tako zamijećuju se i grobne cijeline što pokazuje da dio ovih tumulusa pripada tzv.grobnim gomilama u kojima su pokopani pojedini ilirski stanovnici ovog drevnog grada. Na jednom od krajnjih sjeveroistočnih tumula koji ima prilično velike dimenzije u kasnije doba prije stotinjak i više godina austrougarska vojska je načinila bunker i rovove na samom vrhu gomile. I ovdje je također jasno vidljiv stil gradnje austrougara i na austrijskim vojnim objektima gdje se odmah zamijećuje da su izvorni prapovijesnih ilirski kameni blokovi od kojih su Iliri napravili 'gomilu' od strane austrijanaca isklesani sa svih strana u manje četvrtaste blokove koji su u pravilnim horizontalnim redovima posloženi unutar rovovskih i bunkerskih zidova, kao i očito korištenje maltera te željeza u pojedinim dijelovima. No, opet treba naglasiti da su pripadnici austrougarske vojske samo malo za svoje potrebe iskoristili izvorno odabrane reljefne pozicije od strane Ilira i njihove ilirske kamene građevine, koje neutemeljeno nazivamo 'gomilama' - koje su u biti prave prapovijesne izvorno fino napravljene kamene građevine koje su služile u višestrukim oblicima, i kao stražarnice ili izvidnice, i kao grobne konstrukcije, ali isto tako i kao obredne, kultne ili arheoastronomske kamene građevine. Također u neposrednoj blizini ovih sjeveroistočnih tumula nalazi se još jedna prapovijesna kamena struktura ali ovaj put u vidu prave male gradinice, pri čemu je prisutan vrlo zanimljivi ovalno-kružni obrušeni bedem širine oko 2 m, no na mjestima vidljivo izgrađen identično kao i onaj očuvaniji na akropolskom glavnom dijelu od dva lica bedema s krupnijim blokovima, te sitnijim komadima kamena u sredini. A da je čitav ovaj blago nagnuti padinski dio i plato brijega Bristovača sa ostacima kamenih prapovijesnih građevina ustvari jedan veliki izgubljeni ilirski grad sunca pokazuje jasno upadljiva činjenica da tijekom cijele godine, a posebice u ovim zimskim mjesecima gledajući čitav prostor grada Mostara i brda koja ga okružuju, područje brijega Bristovača zajedno s brijegom Mikuljača u trenutcima izlaska sunce bude najranije obasjano jutarnjim zrakama sunca. A posebice znakovita pojava koju je autor ovog teksta jako dobro provjerio skoro svakodnevnim ranojutarnjim promatranjem ovog dijela Mostara, jest to da upravo u ovom dvanaestom mjesecu kad se događa i zimski suncostaj na dan 21.12., u isto vrijeme dok je čitav prostor okolnih brda i samog grada Mostara u velikoj sjeni i 'mraku', od smjera istoka južno od planine Velež jarke sunčeve zrake već u punom spektru obasjavaju doslovno čitav prostor upravo ovog prapovijesnog grada. Drugim riječima, gotovo nesumnjiva činjenica jest to da su drevni Pramostarci - Iliri odabrali mjesto brijega Bristovača za svoj veliki grad upravo radi sunca, radi sunčeve obasjanosti tijekom čitavog dana, kao i radi mogućnosti perfektnog praćenja najranijih izlazaka sunca. Te na kraju, s obzirom na samu činjenicu položaja ovog arheološkog lokaliteta neposredno iznad grada Mostara, nedvojben je i njegov veliki, još uvijek potpuno neiskorišteni arheo-turistički potencijal. U prvom redu ovaj potencijal ogleda se u pogodnosti markiranja i načinjenja rekreativno-planinarskih te pješačkih tzv.treking staza koje bi vodile iz smjera Cima prema vrhu Bristovače, ali i dalje prema vrhu Jastrebinke ili prema samim Gorancima. A budući da je u ova današnja vremena, gdje ljudi u gradovima žive vrlo statičnim životnim stilom u nezdravom neprirodnom okruženju, sve veći broj onih koji postaju svjesniji ogromne korisnosti bavljenja rekreativnim planinarenjem, pješačenjem, trekingom, brdskim biciklizmom i sličnim fizičkim aktivnostima u prirodi, time je i nedvojbena činjenica kako grad Mostar i njegovi žitelji, imaju ogromne, i gotovo neiskorištene, izvanredne potencijale za ovakvim vidovima fizičkih aktivnosti te rekreativnog areho-turizma s mnogobrojnim misterioznim arheološkim destinacijama, među kojima se jedna izuzetno interesantna krije na brijegu između Cima i Sovića.

Pročitajte više na http://megaliti-hercegovina.blogspot.ba/2016/12/izgubljeni-ilirski-grad-sunca-i.html
Preuzeto sa http://megaliti-hercegovina.blogspot.ba/

 

Vijesti

Prev Next
Još jedno takmičenje za pamćenje na Starom mostu

Još jedno takmičenje za pamćenje na…

Pred 17.000 gledalaca, najbolji svjetski skakači i skakačice ...

Red Bull Cliff Diving Mostar 2017.

Red Bull Cliff Diving Mostar 2017.

15 - 16 Septembar 2017,Stari Most, MostarNajbolji svjetski skakači i...

Hercegovačka atrakcija

Hercegovačka atrakcija

Konji na Bilama: Prijete im vukovi, zmije i žeđ, ali opstaju zahvalj...

Bunica - Hercegovački biser

Bunica - Hercegovački biser

BUNICA | HERCEGOVAČKI BISER Tomislav Boras Photography -https...

Mostar u top 10 manjih europskih gradova koje vrijedi posjetiti

Mostar u top 10 manjih europskih gr…

Postoje mjesta u Europi koja nisu toliko poznata na svjetskoj turist...

National Geographic Travel

Stari most u Mostaru, srednjovjekovni grad Počitelj, vodopad Kra...

Izgubljeni ilirski grad Sunca

Izgubljeni ilirski grad Sunca

IZGUBLJENI ILIRSKI GRAD SUNCA I MISTERIOZNI DREVNI ZIDOVI OTKRIVENI ...

Ranokršćanska bazilika u Cimu

Ranokršćanska bazilika u Cimu

Ostatci ranokršćanske bazilike u Crkvinama u Cimu predstavljaju najz...

Kutak povijesti: Postoji mjesto koje čuva Mostar

Kutak povijesti: Postoji mjesto koj…

Namjera je pokazati jednu bogatu prošlost grada koja je sazdana o...

Izabran službeni suvenir Grada Mostara

Izabran službeni suvenir Grada Most…

Gradonačelnik Grada Mostara Ljubo Bešlić, na preporuku Komisije za i...

Uspostavljen željeznički saobraćaj na relaciji Sarajevo – Čapljina

Uspostavljen željeznički saobraćaj …

Uspostavljen je željeznički saobraćaj na relaciji Sarajevo – Čaplj...

Najava: 451. tradicionalni skokovi sa Starog mosta

Najava: 451. tradicionalni skokovi …

Mostar - U nedelju, 30.jula u pola pet poslije podne počinje interna...

Najava: U Galeriji Aluminij dugo očekivana posthumna izložba slika velikoga Vlade Puljića

Najava: U Galeriji Aluminij dugo oč…

U galeriji Aluminij posthumna izložba velikog mostarskog akademskog ...

Stjepan-grad: Novi mostarski mamac za privlačenje turista

Stjepan-grad: Novi mostarski mamac …

Da je riječ o značajnoj lokaciji i da je zanimljiva turistička desti...

14. Međunarodni festival komedije „Mostarska liska 2017“

14. Međunarodni festival komedije „…

Narodno pozorište Mostar  organizira 14. Međunarodni festival komedi...

Rimski most na Buni: Skrivena historija jednog od naših najljepših mostova

Rimski most na Buni: Skrivena histo…

Danas neugledni most na Buni južno od Mostara krije priču punu nesr...

Konkurs - natječaj za suvenir Grada Mostara

Konkurs - natječaj za suvenir Grada…

Grad Mostar je raspisao konkurs - natječaj za izradu suvenira Grad...

Noćna ljepota Stjepan grada u Blagaju

Noćna ljepota Stjepan grada u Blaga…

Agencija ''Stari grad'' Mostar je realizirala projekt Iluminacija St...

Prvi Festival čokolade, kafe i delicija u Mostaru

Prvi Festival čokolade, kafe i deli…

Prvi Festival čokolade, kafe i delicija održavat će se 11. i 12. feb...

Magaza Mujage Komadine

Magaza Mujage Komadine

Kad šetate glavnom mostarskom ulicom Maršala Tita i prolazite pored ...

Mostovi kultura -promo video

Mostovi kultura -promo video

Pogledajte promotivni video

Kako je Hercegovina dobila ime?

Kako je Hercegovina dobila ime?

Taj se pojam odnosio uglavnom na područje današnje Hercegovine. Tije...

Vogue novinari su Hercegovinu proglasili it destinacijom u 2017.-oj godini

Vogue novinari su Hercegovinu progl…

„Hercegovina je regija koja je smještena na južnoj teritoriji Bosne...

Otvorena mostarska Blagdanska šetnica

Otvorena mostarska Blagdanska šetni…

I ove godine Grad Mostar je omogućio mostarskim kreativcima prodaj...

Zanimljivosti: Kurluk - Neke od najvažnijih priča u historiji grada krije najkraća mostarska ulica

Zanimljivosti: Kurluk - Neke od naj…

Ulica Kulluk (ili kako na zvaničnoj tabli stoji - Kurluk), koja iz K...

UNESCO

Baner