Noćna ljepota Stjepan grada u Blagaju

Agencija ''Stari grad'' Mostar je realizirala projekt Iluminacija Starog grada Blagaj (utvrda Herceg Stjepan grada) u Blagaju kod Mostara.

Ovo srednjovjekovno utvrđenje koje je dio povijesnog područja - Stari grad Blagaj (Stjepan-grad) u Blagaju kod Mostara je nacionalni spomenik BiH.
Izvršena je iluminacija vanjskih zidina sa petnaest LED reflektora postavljenih na liticama oko utvrde, te je ovaj hercegov grad opasan tvrdim bedemima s nazubljenim vrhovima,(koji je zapravo bio gradska palača u kojoj je vladao Stjepan Vukušić Kosača) dobio još više na atraktivnosti i prezentaciji.

Povijesna i danas veoma posjećena turistička lokacija dobila je i svoju noćnu ljepotu koja je vidljiva i sa velike udaljenosti kada se prilazi Blagaju.

Još neke zanimljivosti o Stjepan grada

1. Legenda o Herceg Stjepan Kosači kažu kako je tokom svoje vladavine imao mnogo rezidencija, ali da su dvije od njih bile glavne. Naime Kosača bi ljeti živio u Blagaju, dok je zime provodio u Herceg Novom.
2. U Blagaju je 1424. rođena i posljednja bosanska kraljica Katarina Kosača-Kotromanić, koja je bila Kosačina kći iz prvog braka.
3. Legenda također kaže da jeu Stjepan gradu herceg Stjepan Kosača navodno zakopao svoje blago, te da je Blagaj ime dobio upravo po tom do danas neotkrivenom blagu.
4. Godine 1965. izvedeno je sustavno arheološko iskopavanje Stjepan grada pod nadzorom Zemaljskog muzeja BiH, kada je ispitano oko 1.000 metara kvadratnih površine što je nešto više od jedne trećine prostora opasanog gradskim bedemima. U srednjovjekovnom sloju pronađeni su keramički i sitni željezni predmeti, ostaci stakla i ugljenisanog žita. U ruševinama dvora (palače) su pronađene velike količine olova, oko 700 kilograma. U arheološkom sloju iz osmanskog perioda pronađeni su samo ostaci keramike i sitni predmeti građevinskog željeza. Kao rezultat iskopavanja pokazalo se da na Blagaju nema nikakvih ostataka antičke i ranosrednjovjekovne arhitekture, sitnog arheološkog materijala toga doba također nema. Nekoliko fragmenata ilirske keramike i samo nekoliko sitnih ulomaka rimskog krovnog crijepa govore o nekadašnjoj prisutnosti Ilira na ovom istaknutom položaju.